O nama

Žensko arhitektonsko društvo osnovale su 24 žene koje se bave arhitekturom: koleginica koje se međusobno godinama uvažavaju a koje žive u Beogradu, Srbiji i Vojvodini, te Crnoj Gori. Prepoznavši zajedničke teme, inspiracije ali i probleme koji se osećaju u društvu, sasvim spontano se rodio osećaj za udruživanjem od jedinki u društvo, ka preko potrebnoj sinergiji putem zajedničkog nastupa.

Transparentnost i rotacija uloga je jedna od karakteristika koje se neguju u ŽADu; važna je ideja koja se sprovodi a ne osobe koje bi se moglo identifikovati kao liderke.

U tom smislu članice se rotiraju na pozicijama, i svaka će biti zadužena za pojedine oblasti u kojima može najefikasnije da pripomogne.

Osnivačice ŽADa se bave raznovrsnim arhitektonskim delatnostima – od aktivnih i kreativnih arhitektkinja u praksi sa mnogim priznatim delima do vlasnica projektnih biroa, od profesorki na fakultetima i naučnica do aktivnih učesnica i rukovodioca u lokalnoj samoupravi, aktivistkinja u nevladinom sektoru, kritičarki arhitekture, teoretičarki, ekspertkinja u enterijeru, urbanizmu, dizajnu sve do medija vezanih za arhitekturu.
Radi se o svim starosnim strukturama ali su to mahom već prepoznate autorke koje su donele odluku da se bave aktivnostima društva prevashodno da bi svojim naslednicama utvrdile u budućnosti lakši razvojni put u okviru arhitektonske struke.

Stranica društva biće zajedničko mesto predstavljanja i oglašavanja kako profesionalniog rada i uspeha pojedinačnih članica (kroz kratku biografiju i informacije o profesionalnom radu), rada odnosno uspeha društva tako i rada ostalih žena profesionalaca u svetu arhitekture, urbanizma i dizajna, ali i drugih tema koje se bave prostorom i jednakošću svih korisnika ali i učesnika u stvaranju, oblikovanju prostora i svim ostalim temama koje su navedene u ciljevima društva.

Transparentnost i rotacija uloga je jedna od karakteristika koje se neguju u ŽADu; važna je ideja koja se sprovodi a ne osobe koje bi se moglo identifikovati kao liderke.

U tom smislu članice se rotiraju na pozicijama, i svaka će biti zadužena za pojedine oblasti u kojima može najefikasnije da pripomogne.

Osnivačice ŽADa se bave raznovrsnim arhitektonskim delatnostima – od aktivnih i kreativnih arhitektkinja u praksi sa mnogim priznatim delima do vlasnica projektnih biroa, od profesorki na fakultetima i naučnica do aktivnih učesnica i rukovodioca u lokalnoj samoupravi, aktivistkinja u nevladinom sektoru, kritičarki arhitekture, teoretičarki, ekspertkinja u enterijeru, urbanizmu, dizajnu sve do medija vezanih za arhitekturu.
Radi se o svim starosnim strukturama ali su to mahom već prepoznate autorke koje su donele odluku da se bave aktivnostima društva prevashodno da bi svojim naslednicama utvrdile u budućnosti lakši razvojni put u okviru arhitektonske struke.

Stranica društva biće zajedničko mesto predstavljanja i oglašavanja kako profesionalniog rada i uspeha pojedinačnih članica (kroz kratku biografiju i informacije o profesionalnom radu), rada odnosno uspeha društva tako i rada ostalih žena profesionalaca u svetu arhitekture, urbanizma i dizajna, ali i drugih tema koje se bave prostorom i jednakošću svih korisnika ali i učesnika u stvaranju, oblikovanju prostora i svim ostalim temama koje su navedene u ciljevima društva.

Na prvoj konstitutivnoj Sednici ŽADa, za Predsednicu ŽADa je izabrana
dr arh. Eva Vaništa Lazarević,
redovna profesorka Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i arhitektkinja u praksi, sa izvedenim delima, naučnica i osnivačica Naučne Konferencije Mesta i Tehnologije;

za Predsednicu skupštine društva ŽADa –
arh. Anja Milić,
vlasnica najveće privatne proj. kompanije Arhipro i aktivna arhitektkinja sa brojnim izvedenim delima.

Članice Upravnog Odbora su i
dr arh. Žaklina Gligorijević,
Savetnica i ranija Direktorka Urbanističkog Zavoda Beograda; rukovodilac desetina aktuelnih urbanističkih planova;
arh. Maja Lalić,
predsednica udruženja Mikser i kreativna direktorka Mikser festivala, master arh. sa Kolumbije i inicijatorka svih naprednih ideja o regeneraciji prve kreativne četvrti Savamale;
dr arh. Jelena Ivanović Vojvodić,
višestruko nagrađivana projektantkinja, ko-autorka i ko-osnivačica BINA i jedna od osnivačica NVO organizacije Dokomomo Srbija;
arh. Milena Zindović,
autorka pionirske knjige “Žene u arhitekturi”, iz koje će se na stranicama ove web platforme pojavljivati elementi intervjua sa pojedinim koleginicama autorkama;
arh. Nataša Đurić,
arhitektkinja sa iskustvom u projektovanju ali i u gradskoj upravi i Direkciji za izgradnju grada Beograda, aktivistkinja na polju osnaživanja participativnih praksi u urbanističkom planiranju i projektovanju;
arh. Vesna Stojčić,
glavna urednica arhitetkonskog portala Arhitekton i vlasnica konceptalnog prodajnog prostora Arhitekton&Art u Novom Sadu.

Osnivačice

Dr Eva Vaništa Lazarević

Doktorka nauka iz oblasti arhitekture i urbanizma, redovni profesor urbanizma i urbanog planiranja na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Ima preko 25 godina iskustva kao predavačica u oblasti urbanizma, urbanog dizajna i urbane regenarcije i planiranja, kao i kao arhitektkinja u praksi. Bila je šefica Departmana za urbanizam i urbano planiranje na Arhitektonskom fakultetu, članica gradske Komisije za urbanizam Grada Beograda i savetnica za arhitekturu i urbanizam u Ministarstvu urbanizma, planiranja i životne sredine Srbije. Osnivačica i glavna arhitektkinja projektnog biroa Atelier Eva Vanista Lazarevic.

Dobitnica brojnih nagrada na arhitektonsko urbanističkim konkursima. Organizatorka i direktorka međunarodne konferencije Places & Technologies koja se održava svake godine u Srbiji i jugoistoćnoj Evropi. Autorka preko 30 naučnih radova iz oblasti urbanog dizajna i dve knjige, obe nagrađene. Urednica dva stručne monografije i međunarodnog časopisa Oxford’s Elsevier – Energy& Buildings, Special Issues: Places&Technologies. Kao savetnica učestvovala u izradi Prostornog plana Republike Srbije, u oblasti Brownfield investicija. Članica ISOCARP-a od 2014. godine.

Anja Ivana Milić

Osnivačica je, suvlasnica i tehnička direktorka kompanije Arhi.pro koja već 18 godina uspešno posluje u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, na poljima arhitektonskog projektovanja i inženjeringa, izvođenja radova, i dizajna i proizvodnje nameštaja. Poznata kako po radu sa najvećim svetskim kompanijama prisutnim u Srbiji na opremanju i brendiranju njihovih poslovnih prostora, tako i po saradnji sa velikim svetskim arhitektonskim biroima iz Londona, Vašingtona, Tokija, Melburna, na projektima u Srbiji i Crnoj Gori. Dobitnica je više nagrada i priznanja i aktivna članica stručnih udruženja, ali i udruženja koja se bave ženskim preduzetništvom. Od 2011. ambasadorka ženskog preduzetništva Srbije, u okviru projekta WENS Evropske unije.

Maja Lalić

Predsednica udruženja Mikser i kreativna direktorka Mikser festivala. Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, zatim gradi paralelne karijere u dizajnu enterijera i arhitekturi i TV novinarstvu. Seli se za Njujork 1999. godine, gde stiče zvanje Magistra arhitekture i urbanog dizajna. Maja je sarađivala na nekoliko projekata urbanog dizajna u Njujorku, Briselu, Pragu i Beogradu. Osniva Mikser, kulturnu platformu zaslužnu za organizovanje brojnih izložbi i događaja na polju arhitekture, dizajna i komunikacija, kao što su Belgrade Design Week, predavanja Rem Kolhasa, Danijela Libeskinda, Gaetana Pešea, Karima Rašida i drugih. Maja je osnivačica kreativnog studija reMiks, posvećenog multidisciplinarnom pristupu arhitekturi, dizajnu i brendingu, sa inovativnim projektima kao što su Telenorova flagship radnja i Supermarket konceptualna radnja, obe u Beogradu. Maja je autorka godišnje izložbe talenata Ghost project. Ona je inicijatorka i ko-organizatorka izložbe Young Balkan Designers.

Milena Zindović

Bavi se arhitektonskim i urbanističkim projektovanjem, projektovanjem enterijera, i istraživanjima vezanim za primenu različitih medija, pre svega digitalnih, u arhitekturi. Osnovne studije završila je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 2007. godine. Master studije završila je na Cornell University, Njujork, gde se fokusirala na odnos arhitekture i medija prezentacije. Stručno iskustvo sticala je u Beogradu i Ljubljani, a i za nje je i funkcija direktorke Javnog urbanističkog preduzeća Plan Šabac. Učestvovala je u nizu međunarodnih otvorenih i pozivnih konkursa, autorka je nekoliko enterijera stanova, poslovnih prostora i ugostiteljskih objekata u Beogradu. Autorka je inicijative Žene u arhitekturi i urednica knjige Žene u arhitekturi | Savremena arhitektura u Srbiji posle 1900. Ko-autorka je radionice Graditeljke Beograda i izložbe Njen krug – Žensko stvaralaštvo u arhitekturi XX veka u Srbiji i Crnoj Gori, sa kojom je gostovala i u Parizu. Dobitnica je priznanja Salona arhitekture u Beogradu i Novom Sadu (u kategoriji Publikacije, 2016.).

Dr Žaklina Gligorijević

Dipomirala, magistrirala i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu a usavršavala se na poslediplomskom programu SPURS MIT i Harvard GDS, 2003/04. godine. Profesionalni rad započela je na urbanističkim planovima u Sektoru za saradnju sa privredom Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, zatim Zavodu za planiranje razvoja grada Beograda, Osnova Projektu i Centru za planiranje urbanog razvoja CEP, gde se izgradila profesionalno i kao rukovodilac. Sa mesta direktorke CEP-a otišla je na akademsko usavršavanje u SAD i po povratku radi u javnom sektoru Grada Beograda, najpre kao saradnik gradskog arhitekte u kabinetu gradonačelnika (2004), zatim kao rukovodilac u Sektora za generalno planiranje (2005) i direktorka Urbanističkog zavoda Beograda (2008–2012). Potpisala je arhitektonske projekte, prostorne, generalne urbanističke i regulacione planove u Beogradu, u Srbiji i Crnoj Gori, tematske gradske studije, uključujući Strategiju razvoja Grada Beograda. Dobitnik je brojnih nagrada na javnim urbanističkim konkursima, učesnik u njihovoj pripremi i stručnim žirijima, na nacionalnim Salonima urbanizma i arhitekture.

Vesna Cagić Milošević

Arhitektkinja i planerka, obrazovana u Srbiji i SAD, posvetila je svoj profesionalni život izgrađenoj sredini. Ima veliko profesionalno iskustvo kao univerzitetska predavačica, istraživačica, univerzitetska funkcionerka, urednica, planerka. Redovna profesorka urbanog planiranja i dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, predavala je i na drugim univerzitetima u regionu, Italiji i na Antilima. Prethodno je bila šefica departmana za urbano planiranje i dizajn na Univerzitetu Zapadnoindijskih Ostrva, Fulbrajtova stipendistkinja na Berkeley univerzitetu, gostujuća predavačica na Rutgers univerzitetu, gostujuća predavačica na univerzitetu u Ankoni, gostujuća predavačica na Oxford Brookes univerzitetu. Pored toga, predavala je i gostovala u Švajcarskoj, Austriji, Nemačkoj, SAD, Kini, Australiji, UAE i dr. Bila je predsednica ISOCARP-a, međunarodnog udruženja planera. Milicino profesionalno interesovanje i iskustvo vezani su za urbano fizičko planiranje i razvoj, održivi razvoj i dizajn, prostorne transformacije urbanih sredina, nove planerske i dizajnerske pristupe u teoriji i metodologiji, uključujući feonemene virtuelnih gradova i profesionalne komunikacije putem interneta.

Dr Milica Bajić Brković

Diplomirala je 1996. godine. Radi na Univerzitetu u Beogradu – Arhitektonski fakultet, Departmanu za Arhitekturu (1996 – danas), od 2014. u zvanju vanrednog profesora. Bavi se arhitektonskim i urbanističkim projektovanjem, projektovanjem enterijera, pedagoškim i istraživačkim radom. Autorka je, samostalno ili kao članica različitih autorskih timova, preko 20 realizacija arhitektonskih objekata: zgrada Vlade Republike srpske (2007) Banja Luka; Poslovna zgrada, Takovska 23-25 (2008) Beograd; Stambeno poslovni kompleks, Goce Delčeva (2009), Novi Beograd i velikog broja enterijera: rekonstrukcija i enterijer Bioskopa Fontana, Novi Beograd. Dobitnica je nagrade Večernjih Novosti 2009. i priznanja u kategoriji Enterijer 37. Salona arhitekture 2015. godine. Autorka je dve monografske publikacije. Aktivno učestvuje u radu domaćih i internacionalnih, strukovnih i profesionalnih organizacija, od 2013. predsednica je Upravnog odbora Društva arhitekata Beograda.

Zorica Savičić

A ktivna u poljima arhitekture, umetnosti, urbanog dizajna i edukacije od početka osamdesetih godina. Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1985. godine, gde je kasnije radila kao asistent ili gostujući profesor. Takođe je predavala na Fakultetu Tehničkih nauka u Novom Sadu, gde je blisko sarađivala sa profesorom Rankom Radovićem, kao i na Interdisciplinarnim magistarskim studijama Univerziteta umetnosti u Beogradu. Tokom poslednjih dvadesetak godina, osvojila je brojne nagrade i priznanja na domaćim i međunarodnim konkursima, uključujući preko 10 prvih nagrada i brojna druga priznanja i otkupe. Kao član žirija, i sama je učestvovala u izboru laureata za nagradu Ranko Radović, kao i u izboru najboljih rešenja na nekim od značajnih arhitektonskih ili urbanističkih konkursa u Srbiji.

Tokom svoje profesionalne karijere, radila je u arhitektonskim biorima Investbiro, Energoprojekt HK (kao vodeći projektant) i Portart. Paralelno je sa brojnim saradnicima različitih generacija učestvovala na domaćim i međunarodnim konkursima, što je rezultiralo desetinama zapaženih arhitektonskih rešenja, uključujući rekonstrukciju pozorišta u Subotici ili tvrđave Kastel u Banja Luci. Projektovala je stambene komplekse, javne objekte, poslovne zgrade, pozorišta, muzeje i paviljone, kao i brojna enterijerska rešenja. Učestvovala je na konferencijama i stručnim skupovima u Švajcarskoj, Holandiji, SAD, Češkoj i čitavom regionu. Članica je Saveta Salona arhitekture i potpredsednica Centra za scenski dizajn pri OISTAT-u. Od 2012. je i vanredna profesorka na Fakultetu za umetnost i dizajn Megatrend, gde predaje Enterijer javnih objekata i objekata kulture.

Dr Ljiljana Blagojević

Arhitektkinja, diplomirala je, specijalizirala, magistrirala i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, gde je bila zaposlena u zvanju vanrednog profesora. Bavi se istorijom i teorijom moderne i savremene arhitekture i arhitektonskim projektovanjem. Predavanja po pozivu održala na Harvard univerzitetu, Yale univerzitetu, Parsons školi dizajna, Bečkoj Akademiji i drugim eminentnim akademskim institucijama. Bila je gostujući vanredni profesor na Yale University School of Architecture, gde je na master studijama držala nastavu na studio projektu i u oblasti istorije i teorije arhitekture i urbanizma. Od 2011. godine, gostujući je vanredna profesorka teorije arhitekture na Fakultetu umjetnosti u Podgorici.

Autorka je knjiga Modernism in Serbia: The Elusive Margins of Belgrade Architecture, 1919-1941, Novi Beograd: osporeni modernizam i Moderna kuća u Beogradu, 1920-1941. Objavila je više poglavlja u naučnim knjigama i članaka u časopisima Perspecta, The Journal of Architecture, Bauwelt i dr. Kao arhitekt, radila je u Londonu u biroima RHWL Partnership i Office of Zaha Hadid, gde je specijalizovala projektovanje objekata auditorijuma. Izabrana je za člana Royal Institute of British Architects 1992. godine. Autorka je zapaženih i nagrađivanih projekata koji ispituju odnose arhitekture i umetnosti. Autorske radove izlagala je na 9. Kvadrijenalu scenskog dizajna i pozorišne arhitekture u Pragu i 8. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, a bila je i koautorka izložbe u Paviljonu Srbije na 11. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji.

Dr Aleksandra Krstić – Furundžić

Nakon završenih studija na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu (1978), specijalizirala (1983), magistrirala (1988) i doktorirala (1992) na matičnom fakultetu. Šefica je Departmana za arhitektonske tehnologije. Gostujuća je profesorka na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu u Banja Luci. Njeno profesionalno angažovanje usmereno je na oblasti arhitektonske konstrukcije, materijali i fizika zgrada, i ekološki i energetski odživa arhitektura. Studijske boravke imala na Kungl. Tekniska Hogskolan, Department Architecture Building Design, Sweden i Technische Universiteit Eindhoven and the Center for Building and Systems TNO-TU/e, Netherlands. Član je redakcionog odbora međunarodnih časopisa The International Journal of Sustainable Built Environment, Gulf Organization for Research & Development, Elsevier i Journal of Sustainable Architecture and Civil Engineering, Faculty of Civil Engineering and Architecture at Kaunas University of Technology. Kao član Management Committee i radnih grupa učestvuje u većem broju međunarodnih istraživačkih projekata u okviru European Cooperation in the field of Scientific and Technical Research. Deo stručnog rada odnosi se na veštačenja, stručne studije i ekspertize. Objavila je više knjiga, poglavnja u međunarodnim i nacionalnim monografijama, radova u međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima konferencija.

Dr Jelena Ivanović Vojvodić

Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu, Univerzitet u Beogradu (1987), mentor prof. Milan Lojanica, konsultant prof. Zoran Nikezić. Pohađala je poslediplomske studije, kurs Stanovanje, Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Beogradu (1987-1989). Stručni ispit za dipl. inž. arhitekture je završila 1989. godine. Doktorska disertacija „Prostori univerziteta i naučnih kompleksa u savremenim transformacijama grada„, mentor prof. dr Aleksandra Stupar, Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Beogradu; stečeno zvanje doktor tehničkih nauka (2016). Od 1984/85. godine je radila u kancelariji Andrews Kalik Associates, Endruz Kalik saradnici, Reding, Engleska; 1987/1991. godine samostalni projektant u Saobraćajnom institutu CIP, Beograd; 1991/1994. godine viši samostalni projektant – Ekonomski biro, Beograd; 1994/96. godine Farman, Budimpešta, Mađarska; 1996/98 Far&Man, Beograd; 2003/07 Beogas-Akvaterm. Biro VIA d.o.o. Beograd je arhitektonsko preduzeće koje je osnovala zajedno sa Goranom Vojvodićem 2007. godine.

Realizovala je preko 30 objekata, enterijera i planova (neki realizovani radovi su nagrađeni kao i aktivnosti sa projektom BINA) i ima dobro iskustvo na konkursima. Bila je predsednik Društva arhitekata Beograda (2004/08) i član Suda časti Inženjerske komore Srbije (2005/09). Ona je takođe ko-autor i ko-osnivač projekta BINA (Beogradska internacionalna nedelja arhitekture) u organizaciji Društva arhitekata Beograda i Kulturnog centra Beograda. Jedan od osnivača NVO organizacije Dokomomo Srbija. Radila je kao redovni profesor na Fakultetu za dizajn i umetnosti, Megatrend univerziteta (2009-2017) i bila je prodekan za internacionalne projekte, master i doktorske studije i dekan Fakulteta za umetnost i dizajn (2016). Ona je bila vođa tima međunarodnog konkursnog programa za blok 39 i Dizajn koordinator za objekat Centar za promociju nauke u Beogradu. Ispiraciju za projektovanje pronalazi u lokalnom kontekstu i profesionalna znanja stalno dopunjuje kroz širok spektar arhitektonskih aktivnosti. Omiljena izreka: Znanje je moć (Scientia potestas est , Fransis Bekon).

Dr Ružica Božović Stamenović

Diplomirala na Arhitektonskom Fakultetu u Beogradu i na istom Univerzitetu promovisana u zvanja Specijaliste, Magistra i Doktora nauka (nagrada Komore za najbolji doktorat BU u 1996. godini). Specijalizirala je na Royal Danish Academy of Fine Arts u Kopenhagenu. Posle radnog iskustva u eminentnim biroima (CEP, Urbanistički zavod, Srbijaprojekt) dolazi na Beogradski Univerzitet, a kasnije i na National University of Singapore, gde i dalje predaje kao gostujuća profesorka. Ona je asistentkinja na TAMU Center for Health Systems and Design, Texas A&M University, USA, kao i članica izvršnog odbora, UIA Public Health Group, članica upravnog odmora, GUPHA-Global University Programs in Healthcare Architecture i članica saveta, RED Center – American Art Resources, Houston, USA. Njen istraživački interes je u oblasti humane ekologije i odnosa prostora i zdravlja, kao i teorije, metoda i procesa projektovanja u toj oblasti.

Objavila je dve knjige: O prostorima lečenja, centri dnevne nege i Porodično stanovanje u Danskoj kao i brojna poglavlja u knjigama i recenzirane radove u časopisima. Često učestvuje na naučnim skupovima i gostujući predavač širom sveta (SAD, Australija, Danska, Francuska, Nemačka, Grčka, Singapur, Malezija, Koreja, itd). Za svoj rad u oblasti projektovanja dobila je (sa D. Stamenovićem) najvažnije nacionalne nagrade iz oblasti arhitekture: Nagradu Oktobraskog Salona (1998), priznanja Salona Arhitekture (1998, 1991, 1991), Borbine nagrade (1992), kao i mnoštvo nagrada na nacionalnim i internacionalnim konkursima. Učestvovala je na preko trideset izložbi uključujući selekciju Alda Rosija za drugo Bijenale u Veneciji (1985) i nacionalnu selekciju za osmo Bijenale u Veneciji – NEXT – Destruction & Construction (2002).

Radmila Milosavljević

Arhitektkinja, bavi se teorijom i praksom dizajna enterijera. Članica ULUPUDS-a od 1973, sa zvanjem istaknutog umetnika i Nagradom za životno delo. Osnovala je Dizajn centar (Jugoslovenski) u Beogradu 1972. i Dopisnu školu za dizajn enterijera Ambijent, 1988. Izlagala na preko 30 kolektivnih, samostalnih i autorskih izložbi. Objavila preko 2.000 stručnih tekstova u medijima, štampi, radiju i televiziji. Realizovala preko 3.000 stambenih enterijera i preko 30 dizajna nameštaja. Dobitnica je Međunarodne nagrade AS – DESIGN 71., Plakete ULUPUDS-a, Zlatnog ključa Beogradskog sajma nameštaja, Pehara Novosadskog sajma nameštaja, Nagrade za životno delo ULUPUDS-a.

Dr Sonja Radović Jelovac

Vodeća arhitektkinja i osnivačica Studio SYNTHESIS architecture & design u Podgorici, gostujuća profesorka na Univerzitetu Crne Gore. Osnovne studije arhitekture završila na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, magistrirala na Univerzitetu La Sapienza u Rimu , na odsjeku za Planiranje i projektovanje, razvoj urbanih područja u zemljama u razvoju. Od 2005–2008. godine saradnica u nastavi na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Dobitnica stipendije Univerziteta La Sapienza u Rimu za trogodišnje doktorske studije, odsjek PDTA, katedra za Environmental design. Istraživački rad fokusirala ka urbanoj regeneraciji waterfront-a i modelu njegove ekološke transformacije. 2015. odbranila dokorsku tezu sa nazivom ”Projective” Resilience Assessment for Water Sensitive Adaptive Urban Design – Transforming urban watershed in resilient landscape. U okviru svoje doktorske teze daje autentični doprinos naučnom progresu na polju savremenih istraživanja u oblasti novih paradigmi u projektovanju i adaptivnom ekološkom urbanom dizajnu kroz prizmu kolaborativne rezilientnosti. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja na internacionalnim izlozbama i salonima arhitekture i urbanizma. Kao Visiting Scholar, postodoktorska istraživanja ostvaruje u saradnji sa Univerzitetom Politecnico di Milan.

Dr Jelena Ivanović Šekularac

Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Proglašena je za studentkinju generacije beogradskog Univerziteta školske 1989/90. godine. Beogradski Univerzitet nagrađuje je nagradom iz fonda Sestre Bulajić za najbolji diplomski rad na Arhitektonskom fakultetu za školsku 1990/91. godinu. Magistrirala je i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je zaposlena prvo u zvanju asistenta-pripravnika, potom asistenta i kasnije docenta. Vanredna je profesorka od 2012. godine. Bila je stipendistkinja ÖAD, Austrijskog akademskog udruženja, Ministarstva za nauku, Vlade Austrije, i boravila je na Institutu za metalne i drvene konstrukcije, Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta, Univerziteta u Insbruku (1997). Autorka je većeg broja radova objavljenih u vodećim naučnim časopisima međunarodnog značaja i naučnim časopisima nacionalnog značaja. Autorka je naučne monografije Predškolske ustanove i komfor, Biblioteka ACADEMIA, Zadužbina Andrejević, Beograd (2000). Učesnica je velikog broja međunarodnih i domaćih naučnih skupova na kojima je izlagala svoje radove. Autorka je većeg broja izvedenih arhitektonskih objekata u zemlji i inostranstvu. Poseduje projektantsku licencu 300 Inženjerske komore Srbije za ovlašćenog inženjera arhitekture (2003).

Ljiljana Bakić

Ljiljana Bakić, ženska je strana čuvenog arhitektonskog dua Bakić & Bakić. Što samostalno, što u saradnji sa svojim mužem Dragoljubom Bakićem, projektovala i realizovala ogroman broj objekata u Beogradu, drugim gradovima Srbije, ali i u inostranstvu. Radila je u Energoprojektu, kao i njen suprug. Njihovo svakako najpoznatije delo je sportska dvorana Pionir, a uz nju i ledena dvorana Pionir. Kreativni tim Bakić&Bakić poznat je i po dva velika stambena naselja u Beogradu: Nova Galenika u Zemunu i Višnjička Banja. Od njenih samostalnih radova ističe se Zavod za rehabilitaciju nespecifičnih plućnih oboljenja u Soko Banji 1974-1975. Arhitekturu i iskustvo bračnog para Bakić značajno su obeležili i boravci i rad u inostranstvu: u Finskoj, u Kuvajtu, Zimbabveu. I u Srbiji i u inostranstvu dobitnici su velikog broja nagrada i priznanja.

Dr Grozdana Šišović

Su-osnivačica arhitektonskog biroa re:a.c.t iz Beograda. Njihova praksa je obeležena pre svega upornim i uspešnim učešćem na arhitektonskim konkursima kao i zapaženim izvedenim delima. Između ostalog, dobitnici su nagrada za arhitekturu na beogradskom Salonu arhitekture 2010. i 2016. godine, povelje UAS-a za najuspešnije delo naših arhitekata izvedeno u inostranstvu 2011. godine, te su nominovani za nagrade Iacov Chernikhov Prize 2010. i Mies van der Rohe Prize 2011. i 2013. godine.

Dr Dubravka Đukanović

Vanredna profesorka na Departmanu za arhitekturu i urbanizam Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i naučna saradnica IAUS. Zvanje inženjera, magistra i doktora nauka stekla na Arhitektonskom Fakultetu u Beogradu. Nakon dugogodišnjeg rada u službi zaštite spomenika kulture od 2005. vodi sopstveni biro Studio D’ART. Dobitnik nagrade novosadskog Salona arhitekture za realizaciju projekta studentskog konkursa na FTN/UNS i nagrade Ranko Radović za teorijski rad 2010. Autor brojnih arhitektonskih i konzervatorskih projekata, stručnih i naučnih radova i monografija Srpske pravoslavne crkve XVIII i XIX veka u Bačkoj i Arhitektura rimokatoličkih crkava Vojvodine od 1699. do 1939. godine.

Andrea Tamaš Dačić

Arhitektkinja sa svestranim iskustvom u arhitektonskoj praksi, dizajnu enterijera i teoretskom radu u oblasti savremene arhtekture. Studije arhitekture je završila na Departmanu za arhitekturu i urbanizam, Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Međunarodno projektantsko iskustvo sticala je u SAD tokom 2008/09. , radeći u projektnim biroima Perkins&Will i Schwartzarch u Njujorku. Od 2013. godine započinje samostalni rad osnivanjem platforme za arhitekturu, istraživački rad i praksu: arcHeA.holistic architecture, a od kraja 2015. godine je stručni konsultant firme RA Design Consultants u Dohi, Katar. Učestvovala je u nastavi na Departmanu za arhitekturu i urbanizam matičnog fakulteta – gde je ujedno i student 3. godine doktorskih studija. Autor i koautor je nekoliko naučnih radova i stručnih tekstova iz oblasti savremene arhitekture. Arhitektonske i umetničke radove je izlagala na brojnim izložbama, a kao deo stručnih timova dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Tokom 2014. godine učestvovala je u istraživanju Žene arhitekte Novog Sada, i zajedno sa kolegom Ivanom Stanojevim osmislila koncept i realizovala međunarodnu studentsku radionice WHO BUILT YOUR CITY – WOMEN ARCHITECTS OF ____ u okviru 14. Bijenala Arhitekture u Veneciji.

Nataša Đurić

Arhitektkinja čiji višegodišnji profesionalni rad karakteriše interesovanje za različite oblasti i teme u okviru arhitektonske struke, kao što su arhitektonsko i urbanističko projektovanje, urbanističko planiranje ali i problemi sprovođenja i usavršavanja zakonskih procedura u okviru planiranja i izgradnje objekata. Dobitnica je nagrade na Salonu arhitekture u Novom Sadu 2007, I nagrade 13. Salon urbanizmau sekciji Regulacionih planova, Nagrade iz fonda Aleksandar Šaletić 2005.

Dr Danica Stanković

Vanredna profesorka na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu i gostujući profesor na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Nišu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, gde je i doktorirala 2009.godine. Rukovodilac je nacionalnog naučnog projekta i autor dve knjige iz oblasti projektovanja i revitalizacije predškolskih objekat. Pridruženi je urednik za oblast arhitekture u međunarodnom naučnom časopisu Facta Universitatis, Series Architecture and Civil Engineering. Autor je i koautor više od sto naučnih i stručnih radova. Učesnik je međunarodnih i domaćih konkursa i izložbi arhitektonskih radova, kao i dobitnik priznanja. Honorary Visiting Fellow of City University London 2011.godine.

Aleksandra Jovanović

Diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i završila posle diplomske specijalističke studije u Francuskoj. Od 1998. do 2007. radila u Parizu, Montrealu i Beogradu kao odgovorni projektant na izradi i vođenju projekata. Od 2007. godine svoje stručno iskustvo koristi u aktivnostima na mestu glavnog arhitekte opštine Vračar, a potom pomoćnice predsednika opštine za oblast urbanizma. Za članicu Veća gradske opštine Vračar izabrana je 2012. godine. U okviru tima opštine Vračar rukovodila je mnogobrojnim aktivnostima na unapređenju uslova života na Vračaru i učestvovala u radu Komisije za planove Skupštine grada Beograda. Od 2016. izabrana je za odbornicu Skupštine opštine Vračar. Aktivna je u urbanističko-projektantskoj i izvođačkoj praksi kao i u Društvu za ulepšavanje Vračara.

Biljana Gligorić

Završila je Arhitektonski fakultet u Beogradu. Jedna je od osnivačica NVO Expeditio, Centra za održivi prostorni razvoj, iz Kotora, Crna Gora u kojoj radi na mestu programske direktorke za oblasti energetske efikasnosti, prostornog planiranja i razvoja. Aktivno je učestvovala u kreiranju, pisanju i implementaciji više od 50 projekata koje je NVO EXPEDITIO realizovala od svog osnivanja, a koji su obuhvatali različite teme u oblastima prostornog planiranja, arhitekture, kulturnog nasleđa i razvoja civilnog društva. Od 2002. do 2013. bila je članica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj Crne Gore gde jedno vreme vršila i ulogu potpredsednice. Od 2009. godine potpredsednica je Odbora za energetsku efikasnost u okviru Privredne komore Crne Gore. Već nekoliko godina uključena je u procese koji se pokreću u Crnoj Gori u cilju podsticanja energetske efikasnosti i unapredjenja prostornog razvoja. Ima zvanje Sertifikvanog energetskog auditora i jedna je od autorki Priručnika za izradu energetskih pregleda. 2016 godine je bila članica stručnog tima koji je relizovao Nacionalni strategiju održivog razvoja Crne Gore do 2030 godine. Od 2009. godine vrši i funkciju Izvršne direktorke Expeditio Architect, firme koja je nastala kao rezultat dugogodišnjeg rada i iskustva arhitekata okupljenih oko udruženja Expeditio.